Edukacijsko-rehabilitacijski odjel

„Nitko, ni u jednom životnom trenutku i bez obzira na tjelesno, psihološko ili socijalno stanje, ne smije biti promatran kao teret za zajednicu.“

“Nitko, ni u jednom životnom trenutku i bez obzira na tjelesno, psihološko ili socijalno stanje, ne smije biti promatran kao teret za zajednicu.”

“Nitko, ni u jednom životnom trenutku i bez obzira na tjelesno, psihološko ili socijalno stanje, ne smije biti promatran kao teret za zajednicu.”

Stručni tim:

Odgojno-obrazovni rad obavljaju stručna lica: odgajatelji, fizioterapeuti, socijalna radnica, pedagog.

Procjena:

Postupak procjene za primanje djeteta u edukacijsko-rehabilitacijski odjel:

Roditelji/skrbnici podnose zahtjev za uključivanje djeteta u edukacijsko – rehabilitacijski odjel. Pri prvom susretu obitelji korisnika/ce prima ravnateljica, socijalna radnica, pedagoginja, odgajateljica i po potrebi fizioterapeut. Socijalna radnica ih upućuje o dokumentaciji koju je potrebno dostaviti prije uključivanja u opservacijski postupak. Nakon ovog incijalnog razgovora slijedi uključivanje korisnika/ce u opservacijski postupak. Opservacijski postupak može trajati mjesec dana do tri ili čak šest mjeseci ovisno o brzini uklapanja korisnika/ce u dnevni ritam dnevnog centra. Tijekom opservacijskog postupka promatra se način igre korisnika, njegove sposobnosti, ponašanje u većoj i manjoj grupi, ponašanje u različitim prostorijama centra. Kada se svi djelatnici upoznaju s korisnikom/com onda zajednički donose zaključke o načinu primanja korisnika. Korisnik se u dnevni centar može primiti u poludnevnom ili cjelodnevnom boravku. Nakon opservacijskog postupka odlaze na teren ravnateljica, socijalna radnica i pedagoginja te se dobiva bolji uvid u obiteljsko stanje. Socijalnu anamnezu i službenu zabilješku piše socijalna radnica te upućuje obitelj na prava koja može ostvariti, a s obitelji sklapa ugovor te slaže svu potrebnu dokumentaciju novog korisnika. Pedagoginja stupa u kontakt sa svim terapeutima koji rade svoje tretmane s korisnikom/com te traži njihove nalaze i mišljenja. Poslije odlaska na teren slijedi izrada individualnog plana podrške za obitelj i otvaranje dosjea korisnika/ce koji bude u skupini u kojoj boravi korisnik/ca. U taj dosje idu osnovni podaci o korisniku/ci sa individualnim edukacijskim planom u kojem se određuju kratkoročni ciljevi, vodi dnevnik praćenja te se pohranjuju crteži, fotografije ili priče korisnika/ce. Individualni edukacijski plan izrađuje cijeli tim (odgajateljice, pedagoginja, fizioterapeuti). Na početku pedagoške godine izrađuje se godišnji plan i program.

Dnevni centar:

  • Organizacija skupina dnevnog centra: Edukacijsko-rehabilitacijski odjel svoju odgojno-obrazovnu djelatnost vrši u više odgojno-obrazovnih skupina. Skupine su mješovite po sastavu prema sposobnostima i mogućnostima djece. Zbog raznolikosti i višestrukosti dijagnoza korisnika ovog odjela, skupine su organizirane prema njihovoj kronološkoj dobi.

Aktivnosti dnevnog centra:

  • U učionicama se realiziraju sljedeće aktivnosti: edukacijske aktivnosti, aktivnosti svakodnevnog života, aktivnosti u domaćinstvu gdje je uključen rad i u terapijskoj kuhinji i sociokulturalne aktivnosti. Dnevni boravak se koristi za: odmaranje, igru, gledanje tv-a i slušanje glazbe što doprinosi ostvarenju socijalizacije.

Specifične usluge (re)habilitacije:

Fizioterapija:

  • Individualne vježbe za razvoj motorike je specifičan oblik rehabilitacije u funkciji motoričkog razvoja koji istovremeno obuhvaća stimulaciju razvoja perceptivnih i kognitivnih funkcija, komunikacije i socijalnog ponašanja. Ove vježbe imaju za cilj stjecanje i usavršavanje motoričkih vještina, izgrađivanju spremnosti za kretanje i podizanje kvalitete pokreta koji su bitni u svakodnevnim aktivnostima. Radi se na ispravljanju ili ublažavanju motoričkih tokova te sjecanju kompenzacijskih sposobnosti pri ispadu ili nedostatku nekih funkcija. U svim fazama razvoja motorike izuzetno je značajan svaki kontakt i postupak s djetetom. Neophodne su: potpora, motivacija, strpljenje, adekvatna pomoć djetetu kao i sprečavanje regresije. Einer unserer Physiotherapeuten trainiert die für den Betrieb Bobath Kinder.

Terapija senzorne integracije:

  • Senzorna integracija je organizacija osjeta za upotrebu. Putem osjetila dobivamo informacije o fizičkom stanju našeg tijela i okoline koja nas okružuje. Senzorna integracija je najvažniji tip senzorne obrade. Ona počinje u utrobi kada mozak fetusa osjeti pokrete majčina tijela. Igre u djetinjstvu dovode do puno senzorne integracije jer dijete organizira osjete svog tijela i sile teže zajedno sa slikom i zvukom. Najveći razvoj integracije osjeta događa se za vrijeme adaptivne reakcije. Adaptivna reakcija je svrhovit, prema cilju usmjeren odgovor na osjetni doživljaj. Dijete vidi zvečku i poseže za njom. Posezanje je adaptivna reakcija. Jednostavno besciljno mahanje rukama nije. Većini odraslih to izgleda kao igra. Međutim, igra je sastavljena od adaptivnih reakcija koje ostvaruju senzornu integraciju. Sve do dobi od oko sedam godina, mozak je primarno aparat za senzornu obradu. To znači da on nešto osjeća i direktno iz osjeta dobiva značenje. U ovaj oblik terapije se mogu uključiti djeca s autizmom, ADHD-om, CP-om. zwei Mitarbeiter: Erzieher und Physiotherapeuten werden in sensorischen Therapeuten geschult.

Rana intervencija:

  • U sklopu programa rane intervencije nudit će se i terapija senzorne integracije, Bobath-Therapie für Kinder sowie Programme der frühen Unterstützung für Eltern von Vorschulkindern mit Behinderungen. Rana intervencija prati dijete i njegovu obitelj od rođenja djeteta s teškoćama u razvoju do polaska u školu, a za cilj ima unaprjeđenje razvoja djeteta. Roditelji postavljaju mnoga pitanja te tragaju za informacijama, a u traganju na odgovore i prikupljanje informacija može im uvelike pomoći socijalni radnik. Socijalni radnik im može biti informator. Trenutno je edukacijsko-rehabilitacijski odjel u mogućnosti pružati tretmane u sklopu rane intervencije i ranu podršku roditeljima djeci predškolske dobi od 3 do 6 ili 7 godina odnosno do polaska u školu. Lehrer der Universität Fach frühe Intervention in Bildungs ​​Rehabilitation,hr.

Translation